Razdoblje drugoga svjetskog rata

U razdoblju između dva svjetska rata, u Grubišnom Polju Hrvati postaju većina. Gotovo svi pristaju uz vlast nove države pa tako da puno njih biva poslano na istočno ratište u sklopu hrvatske 369. pješačke pukovnije unutar njemačke vojske (Wehrmacht). Samo malobrojni se priključuju u ustaške jedinice - biraju se samo oni za čije obitelji se pouzdano zna da nemaju nikakvih veza sa Srbima, Židovima ili Romima, bile one obiteljske, političke ili kakve druge.

Već tijekom 1941. nastaju prvi partizanski odredi u okolici Grubišnog Polja (bilogorski partizanski odred sastavljen od Srba, Čeha i Hrvata antifašista). Organiziraju ih često bivši pripadnici kraljevske vojske uz pomoć komunista iz bilogorskih sela. S vremenom im se pridružuje sve više vojnika različitih nacionalnosti, uglavnom prebjega iz domobranstva, njemačke ili mađarske vojske.

Nakon što su Turci otišli, na grubišnopoljskom teritoriju gotovo da i nema žitelja, a pošto ostalo je mnogo neobrađene zemlje vlast u Beču je odlučila zemlju podijeliti svojim graničarima iz Bosne i Like. Stoga je vlast . Vlaški stočari te Primorci, Imoćani su u manjoj mjeri, Istrani. Austrija u Hrvatskoj organizira županije, ali grubišnopoljski kraj u novom ustrojstvu postaje dio Vojne krajine te tako biva izvan vlasti bana i sabora već je izravno podređen bečkom dvoru t.j. pod upravom austrijskih i mađarskih generala.

Grubišno Polje je nakon Daruvara drugo središte češke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Žetvene svečanosti Čeha "Dožínky" koje se organiziraju svakoga puta u nekom drugom mjestu naseljenom češkom nacionalnom manjinom, 2006. odigravale su u Velikim Zdencima. Grubišno Polje ima dugogodišnju kulturnu tradiciju. U njemu su se od 1960-ih do kraja 1990-ih održavali Susreti recitala i recitatora Hrvatske, manifestacija od visokog republičkog značaja, gdje se izgrađivala i njegovala hrvatska književna riječ. 

U okviru Centra za kulturu i informiranje, nasljedniku Narodnog sveučilišta "Petar Preradović", djelovalo je više kulturno-umjetničkih sekcija te kazališna družina "Kocka", tijekom 1990-ih poznata po svom alternativnom viđenju teatra u Hrvatskoj kao i bivšoj Jugoslaviji. Teatar "Kocka" je za vrijeme svog života, 1980.-1990., odigrao znatan broj scenskih prikaza - recitala, kazališnih predstava i nestrukturiranih scenskih oblika.

Grubišno Polje

Grubišno Polje se nalazi u područiju Bilogore na 163 m nadmorske visine između dvije rijeke Ilove i Česme. Četrdeset kilometara udaljen od Bjelovara i 140 km od Zagreba. Spominjao se već u petnaestom stoljeću kao posjed Iločkih kneževa kao župa sv. Josipa koja je sagrađena 1781. godine. Bilogorski kraj je prepun zanimljivim sadržajem za lovce a onima koji vole prirodu nudi prelijepu floru i faunu. Nudi sadržaje rekreativne šetnje i ribolova duž svog prostora.

Popisom stanovnika iz 2001. godine na području Grubišnog Polja žive oko sedam ipo tisuća stanovnika. Naselja na područiju grada su Veliki Zdenci s oko tisuću stanovnika te Grubišno Polje s tri tisuće stanovnika i ostala 22 naselja na području Grubišnoga Polja. Prema nacionalnosti 62,37% stanovnika se izjasnilo kao Hrvati, 18,02% kao Česi, 11,56% kao Srbi, a 3,03% kao Mađari. Ostale narodnosne zajednice zastupljene su s manje od 1% u ukupnom broju stanovnika. Do novog teritorijalnog ustroja Hrvatske, postojala je bivša velika općina Grubišno Polje (uključivala je područja današnjeg grada Grubišnog Polja i općine Veliki Grđevac)...